Projekat palate Srpske akademije nauka i umetnosti delo je arhitekata Andre Stevanovića i Dragutina Đorđevića, koji je nastao 1912. godine. Izgradnja je zaustavljena brzo nakon početka Prvog svetskog rata, a radovi su nastavljeni 1921. godine uz nešto izmenjeni projekat. Zgrada je preprojektovana sa komercijalnim prizemljem i stambenim jedinicama, a nakon otvaranja 1924. godine, prvo je izdavana neko vreme pre useljenja SANU. Objekat je još jednom devastiran tokom Drugog svetskog rata, kada su ga nemački vojnici koristili za odmor i zabavu, pa je 1949. godine doneta odluka o sanaciji i adaptaciji. Radovi su završeni 1951. godine, a projekat arhitekata Grigorija Samojlova i Đorđa Smiljanića konačno prilagođava i zaokruzuje funkcionalnu organizaciju objekta ka jedinstvenoj naučnoj nameni. Ukupna površina objekta iznosi oko 18.000 kvadrata, raspoređenih na četiri nivoa sa mezaninom (Po+Su+Ms+Mz+4+Pk) i sa tri ulične fasade.
Najznačajnija funkcionalna promena nakom planirane rekonstruckije biće velika transformacija unutrašnjeg dvorišta, koje je projektom planirano kao centralna multi-funkcionalna dvorana sa auditorijumskim kapacitetom od 350 mesta. Projektom adaptacije sprovedene su i intervencije kojima je reprezentativnost i monumentalnost objekta dodatno naglašena. Formiranjem centralnog ulaza iz pravca Knez Mihailove ulice, uspostavljen je i dugački pristupni hodnik, završen zastakljenim lučnim zidom orijentisanim ka atrijumu objekta. U centralnom delu biće formirano i dvoetažno holsko/galerijsko pročelje, kao novo predvorje ovog reprezentativnog zdanja.
Završetak celokupne investiciono-tehnicke dokumentacije planiran je tokom marta 2021, kada se očekuje i građevinska dozvola za početak radova. U prilogu pogledajte 3D prikaze planirane rekonstrukcije kao i fotografije enterijera zgrade SANU.