A perfect balance of exhilarating flexiblity and the effortless simplicity of the Code Supply Co. WordPress themes.

Novosti Kreativne Industrije
dark mode light mode Search Menu

Poslednja nedelja 58.Oktobarskog salona

Oktobarski salon traje još nedelju dana – sve do 22. avgusta 2021.

Muzej grada Beograda (Resavska 40b), Kulturni centar Beograda, park ispred Muzeja Jugoslavije, kao i podzemni prolaz na Terazijama, bilbord na „Steklencu“ na Trgu republike, lokacije su na kojima još samo sedam dana možete videti radove i instalacije 64 umetnika iz celog sveta, koje je izabrao kustoski tim iz Italije – Ilaria Marota i Andrea Bačin. Izložba pod nazivom ”Sanjari’, okupila je neke od najznačajnijih imena svetske savremene umetničke scene.

 

Ove nedelje premijerno otkrivamo rad Postament (molski ključ) (2021) umetnice Dore Budor u parku ispred Muzej Jugoslavije koji će tu biti postavljen do kraja 2021. godine. Preko složenih i nestabilnih ekosistema u kojima svaki element održava međuzavisan odnos sa drugim, instalacije, ambijenti i vajarski radovi Dore Budor ulaze u dijalog sa arhitektonskom situacijom, reagujući na početne uslove i pregovarajući o njima. Slično kao prostor, i vreme je zamišljeno i hronološki i meteorološki. Iskustvo temporalnosti igra centralnu ulogu u njenom radu. Postament (molski ključ) je rad u otvorenom prostoru, koncipiran specifično za Beogradski bijenale. Postament je napravljen od semena za ptice i drugih jestivih supstanci, a dizajniran tako da preuzima arhitektonske osobine Muzeja Jugoslavije i parka koji ga okružuje, izgrađenih od kombinacije različitih materijala dopremljenih iz svih krajeva bivše federacije. Potkonstrukcija skulpture, u dijalogu i sa obližnjom skulpturom Ptica (1956) Vojina Bakića, menja svoj izgled do kraja godine. Ptice koje se nalaze u parku ili ga preleću bukvalno je prerađuju i rasejavaju gradom. Rad preispituje ideje trajnosti, očuvanja i monumentalnosti kompozicijom slučajne koreografije – svojevrsne vizuelne muzike koja se bazira na promenljivosti, nestalnosti, dekonstrukciji i regeneraciji.

Džoš Klajn predstavio se filmom Adaptacija (2020–2021), koji je završni rad njegovog većeg projekta Klimatske promene. Radnja filma je smeštena u Njujork, sredinom 21. veka; grad je poplavljen zbog podizanja nivoa mora, teško je pogođen klimatskim promenama, globalnim zagrevanjem i najekstremnijim posledicama nacionalizma i neoliberalnog kapitalizma. Adaptacija je prikaz uznemirujuće moguće budućnosti.

 

DIS je kolaborativni projekat sa sedištem u Njujorku, a čine ga Lorin Bojl, Solomon Čejs, Marko Roso, Dejvid Toro; oni rade kao umetnički i kustoski kolektiv na velikom broju medija i platformi, koristeći onlajn metode produkcije, upotrebe i širenja sadržaja (DIS Magazine, DISimages, DISown ili dis.art striming kanal). Na 58. Oktobarskom salonu DIS učestvuje sa sajt-specifik instalacijom koja se sastoji od zida obloženog ugljenisanim drvenim pločama, kao okvira i imerzivnog ambijenta za nagoreli bankomat, i seta od tri diptiha u inkjet digitalnoj štampi koji povezuju ključne događaje u finansijskoj krizi i zaplete iz epizoda serije Tračara emitovanih istog dana.

Džordan Volfson Beogradskom bijenalu donosi vrlo atrakativan rad Umetnici prijatelji rasisti (2020) u kome koristi novu holografsku tehnologiju, pomoću ventilatora čije su rotirajuće lopatice prekrivene mikro LED sijalicama. Animirani likovi, video-snimci, simboli i reči izgledaju kao da lebde u prostoru, poput duhova koji prelaze granice medijskih sistema u kojima kruže. Ovaj rad, započet 2019. i završen u januaru 2020. godine, baš kada je počela kriza Covid 19, odražava rastuće tenzije kao i zabrinjavajuću socijalno-ekonomsku i političku klimu u kojoj je nastao. Volfson crpi inspiraciju i materijale iz sveta reklame, masovnih medija, interneta i tehnološkog sveta uopšte, i pravi radove koji razvijaju potencijal širokog spektra izražajnih jezika, uključujući video, instalaciju, robotiku, uvećanu stvarnost i fotografiju.

Triša Baga predstavlja 3D film Glas (2017), koji je tipičan primer fluidnosti i otvorene kompozicije u praksi ove umetnice. U njemu se prepliću zvukovi različitih muzičkih žanrova i glasovi koji ne dolaze s ekrana u vizuelnom nizu heterogenih scena: novinske fotografije; snimanje u studiju, snimanje tokom porodičnih izleta ili jednostavnih dnevnih aktivnosti; slike koje se preklapaju; titlovi. Rad je u celini artikulisan kao prostor u kojem se njegovi različiti sastavni elementi otvaraju novim mogućnostima značenja.

 

Vuk Ćosić se smatra jednim od pionira net.art-a, od ranih devedesetih godina prošlog veka. On sprovodi multidisciplinarna i inovativna istraživanja o jeziku umetnosti na internetu i njegovim mogućim efektima na savremeno društvo i život. Ćosić predstavlja video-rad Otpakivanje Dišanove kutije (2021), u kojem je umetnik snimljen u činu otvaranja ambalaže jednog izdanja čuvene Kutije u koferu Marsela Dišana. Ćosić se pojavljuje u simboličnom trenutku svoje umetničke epifanije, koja se dogodila tokom godina njegovog života u Beogradu. Slike prati glas samog umetnika koji, naizmenično na svom i engleskom jeziku, stvara kratki spoj značenja koji nam govori o identitetu i drugosti, a istovremeno i o univerzalnom jeziku generisanom razvojem net.art-a.

Sajmon Deni za 58. Oktobarski salon ponovo aktivira jedan svoj nedavni rad, seriju crteža flomasterom i fotografija koji istovremeno dokumentuju i kritikuju rasprave u Evropskom parlamentu na Samitu o novoj generaciji interneta, a koji je prilagodio izložbenom prostoru dodavanjem nekoliko novih elemenata. Instalacija je zamišljena kao sledeće poglavlje umetnikovog istraživanja o evropskim regulatornim aktivnostima, započetog 2017. godine, i odraz je načina na koji širenje interneta i snaga tehnoloških platformi utiču i na političku i na društvenu dinamiku u savremenom svetu. Sigurnost, jednakost, demokratija, privatnost i mogućnost regulisanja sistema interneta u svetlu današnjice, gde je sve međusobno povezano i globalizovano, samo su neke od tema oko kojih se umetnikova potraga razvija, što se s analitičkom preciznošću pokazuje na izloženim panelima.

Radno vreme Muzeja grada Beograda i Kulturnog centra Beograda do kraja Oktobarskog salona je od 13.00 do 21.00.

Total
0
Shares